Znanstveni rad „Comparative analysis of cultivated and wild olive genotypes to salinity and drought stress“ objavljen je u časopisu Frontiers in Plant Science (Q1, IF: 4.1), financiran je iz projekta INOMED-2I (09-207/1-23), podržanog od strane fonda Europske Unije – NextGenerationEU.
Područje Mediterana karakteristično je po malim količinama oborina, visokoj sunčevoj radijaciji i visokim temperaturama, što vegetaciju tog područja čini osjetljivijom na klimatske promjene. Moderni sustavi uzgoja maslina karakterizirani su gustom sadnjom stabala sa sustavom navodnjavanja i primjenom vodotopivih gnojiva te postupno zamjenjuju tradicionalne maslinike. Ova promjena ograničava broj kultivara pogodnih za moderni uzgoj i zanemaruje pozitivna svojstva lokalnih ili nacionalnih kultivara, riskirajući pritom gubitak genetičke raznolikosti. Istraživanja na divljim maslinama pokazala su agronomski povoljna svojstva koja su manje izražena u kultiviranim maslinama. Divlje masline mogu pokazati izraženiju prilagodljivost na različite okolišne uvjete, izvrsnu sposobnost regeneracije nakon požara ili mraza, obilniju cvatnju kao i kraće juvenilne periode. Međutim usprkos prilagodbi svih organa kultiviranih i divljih maslina na prirodno nepovoljne uvjete mediteranskog područja, abiotski stresovi povišenog saliniteta i suše ostaju ograničavajući faktor vegetativnog rasta i prinosa.
U ovom istraživanju napravljenog u sklopu projekta “Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja” (K.01.1.1.01.0005) pretpostavili smo da divlje masline s područja Jadranske obale pokazuju veću otpornost na sušni stres i povišeni salinitet u usporedbi s kultivarima koji se trenutno nalaze u maslinicima.
U istraživanju smo dobili rezultate kroz:
1. procjenu rasta i razvoja svakog genotipa masline mjerenjem morfoloških parametara kao što su duljina izboja, površina lista i suha težina
2. utvrđivanje ionskih odnosa u listu i korijenu procjenom sadržaja iona Na+, Cl–, K+, Ca2+ i Mg2+
3. analizom vodnog i oksidativnog stresa procjenom peroksidacije lipida, koncentracije prolina i aktivnosti antioksidativnih enzima superoksid dismutaze (SOD) i gvajakol peroksidaze (GPOX).
Korištenjem maslinine prirodne genetske raznolikosti te biotehnološkog napretka u znanosti bit će ključno za razvijanje kultivara otpornijih na stres, čime se osigurava produktivnost i održivost maslinarstva te suočavanje s klimatskim izazovima.
Rad je dostupan je na poveznici: https://www.frontiersin.org/journals/plant-science/articles/10.3389/fpls.2024.1423761/full