Pregledni znanstveni rad “Satellite Solutions for Precision Viticulture: Enhancing Sustainability and Efficiency in Vineyard Management” 🍇🚀, objavljen u časopisu Agronomy (Q1, IF = 3,5, područje Poljoprivreda), financiran je iz projekta INOMED-2I (09-207/1-23), podržanog od strane fonda Europske Unije – NextGenerationEU.

U svjetlu klimatskih izazova, degradacije tla, kontaminacije voda, gubitka bioraznolikosti i ozbiljnih zdravstvenih prijetnji uzrokovanih intenzivnim korištenjem agrokemikalija, ovaj rad fokusira se na inovativna satelitska rješenja kao održiv i učinkovit pristup upravljanju vinogradima. Ova nastojanja dodatno su potaknuta EU regulatornim naporima, uključujući Akcijski plan EU-a za 2050. “Zdrav planet za sve” i Europski zeleni plan, i usklađena s međunarodnim ciljevima održivosti Ujedinjenih naroda s konačnim ciljem postizanja okoliša bez toksina.

Rad detaljno razmatra evolucijski napredak satelitskih tehnologija te (pre)procesna poboljšanja prostorne i spektralne razlučivosti satelitskih slika. Satelitske tehnologije omogućuju precizno praćenje vinograda, nudeći uvide u prostorno-vremensku varijabilnost, vlagu tla te bujnost i zdravlje vinove loze. Posebna pažnja posvećena je integraciji satelitskih podataka s podacima sa terena, što omogućuje generiranje preciznih mapa za ciljanu i varijabilnu primjenu inputa.

U radu se također istražuje učinkovitost različitih vegetativnih indeksa u evaluaciji prostorno-vremenskih varijacija zdravlja, sadržaju vode, razine klorofila i ukupne vitalnosti vinove loze. Razmatraju se i izazovi u korištenju satelitskih podataka u vinogradarstvu, uključujući heterogene piksele i potrebu za rigoroznom provjerom valjanosti podataka, čime se otvaraju nove mogućnosti za precizniju i učinkovitiju primjenu istih.

Rad pomaže u optimizaciju korištenja vode, nadzora zdravlja vinove loze te smanjenja upotrebe agrokemikalija, dok istovremeno osigurava vrhunsku kvalitetu grožđa i smanjuje ekološki otisak vinogradarskih tehnika.

Rad Mucalo i suradnika, 2024. dostupan je na https://www.mdpi.com/2073-4395/14/8/1862

Institut za jadranske kulture i melioraciju krša provodi postupak javne nabave za predmet nabave Ionski kromatograf.

Dana 7. lipnja 2024. godine poslano na objavu, a dana 10. lipnja 2024. objavljena je javna nabava za navedeni predmet nabave – LINK za pristup: https://eojn.hr/tender-ca/8609

Zainteresirani gospodarski subjekti DOKUMENTACIJU za dostavu ponuda mogu preuzeti u nastavku objave:

Kriterij za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, kriterij ta odabir ponude, opci podaci o postupku nabave te upute za ponuditelje dosupni su na poveznici EJON.hr.

U suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji, gdje dominira selektivni uzgoj manjeg broja komercijalnih sorata značajno je smanjeno genetsko bogatstvo. Prikupljanje, vrednovanje i očuvanje genetskih resursa važan je zadatak kako bi se smanjila erozija gena i time očuvala biološka raznolikost.

1. 🌿🔬 Novo istraživanje financirano kroz Hrvatski nacionalni program očuvanja i održivog korištenja biljnih genetskih resursa za prehranu i poljoprivredu, od strane Splitsko-dalmatinske županije i projekta INOMED-2I otkriva fascinantnu fenotipsku raznolikost sorti šipka, koristeći morfološke i kemijske karakteristike plodova kao ključnih pokazatelja! 📊🍎
2. 🧬🍃 Istraživači su proučavali različite sorte šipka koje se uzgajaju u Nacionalnoj banci mediteranskih voćnih vrsta na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu kako bi identificirali njihove jedinstvene osobine te omogućili lakšu identifikaciju i odabir najboljih sorti za uzgoj i tržište. 🌱✨

3. 📚🔍 Rezultati su objavljeni u znanstvenom radu pod nazivom ‘Phenotypic Diversity of Pomegranate Cultivars: Discriminating Power of Some Morphological and Fruit Chemical Characteristics’, kojim su definirana i izdvojena morfološka svojstva ploda, arilusa (zrna), kao i neka kemijska svojstva ploda za određivanje raznolikosti sorata te njihovo prioritetno korištenje kod morfološkog opisivanja. 🌸🍋

4. 🌐🍇 Ova studija po prvi puta prikazuje detaljan opis autohotonih sorti šipka, posebice onih koje se ne uzgajaju komercijalno, što će doprinijeti njihovom očuvanju te pomoći poljoprivrednicima u poboljšanju proizvodnje i kvalitete ploda šipka. 🚜🌞

5. 👨‍🔬📈 Uz naprednu statističku obradu podataka, istraživači su uspjeli precizno klasificirati sorte šipka, doprinoseći utvrđivanju i očuvanju genetske raznolikosti te stvarajući osnovu za buduće oplemenjivačke programe. 🌿🌍

Rad je dostupan u otvorenom pristupu na slijedećoj poveznici: horticulturae-pomegranate.

Generator slučajnih brojeva danas je stao na broju 24 iza kojeg se krije ….ni više ni manje već…..

dr. sc. Branimir Urlić

Branimir je viši znanstveni suradnik na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša. Njegovo primarno istraživačko područje je ishrana bilja, ali također pokazuje interes za agroekologiju i povrćarstvo. Stjecao je svoje znanje i iskustvo u područjima agroekologije i povrćarstva kroz usavršavanje u Njemačkoj i SAD-u. Kroz svoj rad, uključen je u više nacionalnih i međunarodnih projekata koji su usmjereni na analizu genofonda divljih vrsta u poljoprivrednoj proizvodnji te intenzivnu povrćarsku proizvodnju.

Unatoč posvećenosti svojoj znanstvenoj karijeri, pronalazi zadovoljstvo u poljoprivredi kao hobiju. Aktivno sudjeluje i u brojnim akcijama civilnog društva.

Najveće zadovoljstvo Branimir pronalazi u putovanjima i uživanju u prirodi sa svojom obitelji.

U sklopu projekta INOMED-2I (09-207/1-23) financiranog od strane fonda Europske Unije – “NextGenerationEU” te projekta Hrvatske zaklade za znanost IP-2018-01-9622 „Patogeni potencijal Virusa uvijenosti lista vinove loze 3 i njegova interakcija s domaćinskim biljkama” objavljen je znanstveni rad o utjecaju virusinih infekcija vinove loze na autohtonu sortu ‘Tribidrag’ u časopisu Horcticulturae (IF = 3,1, Q1 područje Hortikultura).  

U radu je opisan niz promjena u fiziološkim i morfološkim parametrima sorte ‘Tribidrag’, kao i modulacije u genskoj ekspresiji uslijed utjecaja različitih virusnih inokuluma prethodno detektiranih kao najznačajnijih u autohtonim sortama Mediteranskog dijela Republike Hrvatske. Rad je dostupan u otvorenom pristupu na slijedećoj poveznici: horticulturae-10-00495-1

Budući da postoji opasnost od trajnog gubitka znanja o korištenju samoniklih jestivih vrsta, proveli smo istraživanje koje smo usmjerili na bilježenje lokalnih tradicija Dalmatinske zagore. Istraživanje se odnosi na prvu detaljnu zabilježbu samoniklih jestivih biljnih vrsta na području ovog područja. Financirano je sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u sklopu projekta CEKOM 3LJ—Centar kompetencija 3LJ KK.01.2.2.03.0017 i rezultiralo znanstvenim radom “Wild Edible Plants Used in Dalmatian Zagora (Croatia)” objavljenom u časopisu Plants (IF = 4.5, Q1 područje Plant science) koju je poduprla Europska unija fond “NextGenerationEU” kroz projekt INOMED-2I; 09-207/1-23. U istraživanju je ispitano 180 stanovnika te je evidentirano 136 vrsta samoniklog jestivog bilja i 22 vrste jestivih gljiva korištenih na tom području.

Slika. Radionica o samoniklom jestivom bilju Dalmatinske zagore u organizaciji lokalne udruge žena (Foto: T. Ninčević Runjić)

Ovo istraživanje je prvi korak u provedbi krajnjih ciljeva projekta CEKOM3LJ – povećanja korištenja i komercijalizaciji populacija samoniklog, ljekovitog i aromatičnog bilja u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji Splitsko-dalmatinske županije.

Rad je dostupan u otvorenom pristupu na slijedećoj poveznici: https://www.mdpi.com/2223-7747/13/8/1079

Random number generator danas je stao na broju 22 iza kojeg se krije naša ….

Marina Raboteg Božiković, mag. educ. biol. et chem., doktorandica

Marina je doktorandica na doktorskom studiju Molekularnih bioznanosti. Njen znanstveni i stručni interes su maslinarstvo, fiziologija bilja, reproduktivna biologija, molekularna biologija te mikrobiologija. Bavi se istraživanjem reproduktivne biologije masline s naglaskom na istraživanje mehanizama koji dovode do kompatibilne ili nekompatibilne reakcije sorte primatelja polena i polena sorte oprašivača. Onako …. zaista voli boraviti u laboratoriju i efekt iznenađenja koji isti omogućuje ….Najveća istina je da voli putovati, ali trenutno za to nema vremena :).

Dana 23. siječnja 2024. u knjižnici Instituta održan je prvi sastanak projektnog tima. Na sastanku su predstavljanjeni ciljevi projekta, te je razrađen plan provođenja projektnih aktivnosti.